DEKLARACIJA O AUTONOMNOJ ŽUPANIJI ISTARSKOJ
POLAZEĆI od toga da je Istra povijesna pokrajina ĉija je osnovna osobitost plurietničnost i međuetnička tolerancija, a UVJERENI da je za sveobuhvatni duhovni i materijalni prosperitet neophodno osigurati onaj status Županije Istarske koja odgovara potrebama njenih građana, te
NA TEMELJU Opće deklaracije o ljudskim pravima, Europske povelje o općim slobodama,
Europske povelje o transgraniĉnoj suradnji, Europske povelje o lokalnoj samoupravi te drugih dokumenata koje imaju ishodište u navedenim
Istarski demokratski sabor
Dieta democratica istriana
Istrski demokratski zbor
donosi
D E K L A R A C I J U
o Autonomnoj Županiji Istarskoj
I
Županija Istarska je ustrojena kao autonomna regija i sastavni je dio nedjeljive Republike Hrvatske.
II
U sastavu Županije Istarske su podruĉja gradova: Buje, Buzet, Cres, Labin, Mali Lošinj, Opatija,Pazin, Poreĉ, Pula, Rovinj i područja općina: Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Gračišće,Grožnjan, Kanfanar, Kršan, Raša, Lanišce, Liznjan, Lovran, Lupoglav, Sveti Lovreč Pazenatički,Marčana, Matulji, Medulin, Motovun, Moščeniĉka draga, Nedešćina, Novigrad, Pićan, Oprtalj,Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Umag, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrsar i Žminj.
Sjedište Županije Istarske određuje se referendumom..
III
Svi građani Županije Istarske uživaju jednaka prava temeljena na principima poštivanja ljudskih prava, slobode pojedinca i grupe, ravnopravnosti i jednakosti.
Autohtone etniĉke i kulturne osobitosti posebno su zaštićene.
 IV
Županija Istarska ima zakonodavno tijelo ĉiji je naziv Istarski Sabor-Dieta Istriana, a sastavljeno je od 40 fiducijara.
Županija Istarska ima izvršno tijelo Vladu Županije Istarske koju bira zakonodavno tijelo Županija Istarska ima Predsjednika Županije Istarske kojega bira zakonodavno tijelo.
V
Županija Istarska sukladno interesima Republike Hrvatske i principima solidarnosti s drugim županijama ima zakonodavnu nadležnost u slijedećim podruĉjima:
1. ustrojstvu županijskih ureda i statusa zaposlenog osoblja,
2. ustrojstvu županijskih ustanova i poduzeća te statusa zaposlenog osoblja,
3. obrazovanje i osnivanje obrazovnih ustanova,
4. zdravstvo i socijalna skrb te osnivanje zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi
5. kultura i sport te osnivanje kulturnih i sportskih ustanova,
6. promet i prometnice, transport, vodovodi i javni radovi,
7. urbanizam i prostorno planiranje, zaštita okoliša te stambeno-komunalni poslovi,
8. zaštita prirode, a posebno flore, faune i pejzaža,
9. turizam, ugostiteljstvo i zabava,
10. zaštita povijesnog, kulturnog i ambijentalnog prostora Istre,
11. radio i TV postaje,
12. energetska postrojenja,
Županija Istarska posebnim zakonom na temelju referenduma može promijeniti područje i imena općina i gradova te sjedište Županije.
Županija Istarska ima upravni djelokrug u prvom i drugom stupnju u području zakonodavne nadleŽnosti.
VI
Županija Istarska ima vlastita dobra i vlastitu imovinu.
Vlastita dobra jesu:
poljoprivredno i građevinsko zemljište, šume, rudnici, iskopi, pitke i termalne
vode i pomorsko dobro.
Vlastita imovina je: nepokretna i pokretna imovina županijskih ureda, odjela, službi, ustanova i poduzeća.
VII
Županija Istarska ima vlastiti proraĉun kojeg utvrđuje zakonodavno tijelo.
Prihodi ostvareni na području Županije istarske od poreza, pristojbi i naknada rasporeduju se tako da 2/3 pripada proračunima općina, gradova i županiji, a 1/3 pripada državnom proračunu.
VIII
Područje Županije Istarske je demilitarizirana zona.
IX
Općine i gradovi Županije Istarske, na temelju posebne odluke njihovog predstavničkog tijela,ĉlanice su Euroregije Istre.
DEKLARACIJA O ŽUPANIJI ISTARSKOJ JE SASTAVNI DIO POLITIČKOG PROGRAMA
IDSa I ONA OBVEZUJE SVE ĈLANOVE IDSa U SVIM INSTITUCIJAMA POLITIĈKOG
SUSTAVA I U JAVNOSTI.
PODVALA OSNIVAČA IDSa ,ili KAKO JE OSNOVAN IDS
“IDS prvu istarsku političku stranku, osnovala su 14. veljače 1990. godine 17-orica Istrijana: Ivan Pauletta, Mario Sandrić, Elio Martinčić, Zoran Lorencin, Orijano Bulić, pok. Kazimir Lazarić, pok. Lino Glušić, Feruccio Bernaz, Anton Klapčić, Nenad Klapčić, Mario Mačina, Lorena Braus, Mario Božac, Marčelo Marić, Dino Debeljuh, Dario Marušić i Damir Salamon” kaži IDSovci. Međutim to nije točno ,a evo i zašto nije točno:

Ivan Pletikos dodaje 6 novih fotografija u album: Knjiga osnivača IDS-a.

Ova je Knjiga nastala 7.prosinca 1989.g., nakon razgovora osnivača IDS-a Ivana Pletikosa, sa vodstvom HSLS, koje je predvodio Vlado Gotovac. Nakon toga dolazi do rascjepa u IDS-u, na prohrvatsku većinu (danas bi rekli ustaše), predvođene osnivačem, i manjinu, zapravo imenom: Ivan Corado Pauletta, Dino Debeljuh i Mario Sandrić, koji su me optužili da “šurujem s tamo nekim Hrvatima”!

Nakon rascjepa koji je ta optužba izazvala, eskaliralai trajala cijeli prosinac i siječanj (tako je redovito bilo i bit će u Istri kad se spomene hrvatsko ime), sazvao sam skupštinu IDS-a za 16.veljače, držeći da je debela većina uz mene, i moju opciju koja niti u snu nije mislila problematizirati naš hrvatski identitet u Istri, i Istru kao dio Hrvatske. To da smo apsolutna većina, znali su imenovani, pa su 14 veljače 1990., skupili sve papire koje sam kao pravnik pripremio za službenu registraciju stranke (upravo je bio donesen zakon kojim je dozvoljena registracija stranaka, ali u okviru Soc Saveza), skupili deset potpisa svoje rodbine i prijatelja, i peguotom 504 Dina Debeljuha, zajedno sa Eliom Martinčićem otišli u Zagreb, te u Ministarstvu (tada Sekretarijat) Pravosuđa registrirali Stranku, naravno bez nas.!
Udbaška priča besprijekorno obavljena.Sve ostalo je povijest!” kaže Ivan Pletikos

I nije samo udbaška priča ,već neprestano podrivanje i osporavanje suvereniteta i integriteta Republike Hrvatske!

I kao što štovani Ivan Pletikos kaže IDSovcima je i sam spomen imena HRVATSKOGA neprihvatljiv! Da bi njihova priča o autonomiji prošla kroz ušicu zakonitosti u prvu točku Deklaracije stavili su”Županija Istarska je ustrojena kao autonomna regija i sastavni dio nedjeljive Republike Hrvatske”

Na 5. izvanrednom saboru IDS-a u Rovinju u travnju  1994.godine  donesene su Rovinjske deklaracije, među njima i Deklaracija o Autonomnoj Županiji Istarskoj, koja Istarsku županiju definira kao autonomnu regiju u sastavu Republike Hrvatske, što je postalo sastavni dio političkog programa IDS-a. Važno je, međutim, to da se već u prvoj točki deklaracije navodi “Županija Istarska je ustrojena kao autonomna regija i sastavni je dio nedjeljive Republike Hrvatske”kao smokvin list ,za pokriće stvarnih namjera.

Druga tema su političko-financijski zahtjevi, poput toga da Istri trebaju ostati dvije trećine prihoda od poreza i naknada, dok bi preostala trećina išla u državni proračun. Osim toga, istarske vlasti bi raspolagale i upravljale tamošnjim građevinskim i poljoprivrednim zemljištem, šumama, nekretninama, školama, zdravstvom i socijalnom politikom, kulturom, medijima, prometnicama, energetskim postrojenjima i turističkim objektima.a država bi osigurala jedinstvo kroz obranu, vanjsku politiku, monetarni sustav, dio unutarnjih poslova i nezavisno sudstvo.

Postavlja se pitanje obrane ? Kakvu  obranu, koju obranu  kada je u Deklaraciji napisano u točki 8.Područje Županije Istarske je demilitarizirana zona.?

Čemu onda u sastavu Istarske županije djelovi teitorija iz Primorsko -Goranske županije Opatija,Lovran,Matulji,Mošćenička Draga i otoci Cres i Lošinj? Nije li to prekrajanje teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske? Nije li to posezanje za teritorijem druge Županije? Jesu li IDSovci uopće pitali stanovnike tih krajeva žele li biti u njihovoj” Republici Istri” kada su pisali i usvajali Rovinjske deklaracije u travnju  1994 godine?  Naravno da nisu!

Kako IDS misli uključiti Slovenski dio Istre u Republiku Istru? Hoće li Slovenija biti “sretna ” da im ustupi svoj dio Istre ,kao što su to u svojoj Programskoj deklaraciji zamislili?

A tek Talijani ? Da oni bi tek bili sretni!

Za logo stranke odabran je zeleni krug sa tri koze koje su predstavljale podjelu Istre na tri djela: hrvatski, talijanski i slovenski. Cilj IDS-a je, među ostalim, ta tri istarska djela ujediniti u euroregiju Istru.I u svom nazivu imaji hrvatski ,talijanski i slovenski izričaj.

Zahtjev za raspodjelu nadležnosti između države i regija, našao se i u IDS-ovoj Deklaraciji o demokratizaciji Republike Hrvatske

Pitanje je koliko je ovo moguće jer upućuje na federalizaciju, koja nije dopuštena, objasnio je  Mato Palić, profesor Ustavnog prava iz Osijeka.

“Naš Ustav je precizan jer Hrvatsku definira kao nedjeljivu državu, a to isključuje bilo kakvu mogućnost odcjepljenja jedne ili više županija. Po tome se Hrvatska razlikuje i od Jugoslavije, u kojoj je Ustav iz 1974. dopuštao ‘pravo svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na odcjepljenje’, što je postalo temelj kasnijeg razlaza unutar tadašnje federacije’, rekao je Palić i dodao:

“Bez promjene Ustava, a to uključuje dvotrećinsku podršku u Saboru, Hrvatska ne može postati niti federalna država. Jer u federacijama, pokrajine ili regije imaju vlastite parlamente, vlade, sudstvo, dakle, dijele nadležnosti s državnim vlastima, što kod nas ne bi bilo moguće čak i ako bismo, umjesto sadašnjih županija imali nekoliko regija”.

A u Deklaraciji piše:

  • Županija Istarska ima zakonodavno tijelo ĉiji je naziv Istarski Sabor-Dieta Istriana
  • Županija Istarska ima izvršno tijelo Vladu Županije Istarske
  • Županija Istarska ima Predsjednika Županije Istarske kojega bira zakonodavno tijelo.
  • Nisu li to sve karakteristike Federalne jedinice gdje pokrajine ili regije imaju vlastite parlamente-Sabor,vladu ,predsjednika ,dakle dijele nadležnost s državnim vlastima  što po Ustavu Rh nije moguće. (kako kaže prof, Ustavnog prava Mato Palić iz Osijeka)

A, u predizbornoj kampanji 2015., Boris Miletić, predsjednik IDS-a, je kao političke ciljeve apostrofirao Istru kao samostalnu regiju i decentralizaciju koja bi osigurala povećanje prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave sa 10 na 25 posto, kao i prenošenje ovlasti s države na lokalnu razinu, od kojih je posebno izdvojio poljoprivredno, šumsko i turističko zemljište, kao i napuštene vojne zone gdje bi država zadržala kontrolni mehanizam. Ukratko, radi se o političkim zahtjevima, kakve  sutra mogu postaviti i druge županije .

Zar je Županija Istarska povlaštena u odnosu na druge županije u teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske da postavlja takve zahtjeve? I još u  svoju Deklaraciju o autonomiji unosi teritorij druge Županije? Sa kojim pravom ?

Ustav, koji je donesen 22. prosinca 1990., onemogućio bilo kakvu mogućnost secesije dijelova Hrvatske, a pisci Ustava imali su još nešto u mislima. Najbolji svjedok je Vladimir Šeks, koji je jedan od autora Ustava:

“Božićnim ustavom, Hrvatska je od samog početka definirana kao jedinstvena država bez mogućnosti izdvajanja nekih njezinih dijelova. Time smo željeli spriječiti potencijalne dezintegracijske procese, jer u prošlosti su stranci koji su vladali na ovim prostorima, od Mlečana do Austrijanaca i Mađara, često promovirali negativne oblike regionalizma, kako bi oslabili pokrete za stvaranje hrvatske države. Ovakva tendencija,   prisutna je  u dijelu IDS-a, a manifestirala se putem zahtjeva o nekoj labavoj konfederaciji Istre s Hrvatske.”

Po projektu” Zemlja Istra” ili “Država Istra” iz 1988 godine.

“Važno je prisjetiti se, i ukazati na činjenicu, kako je taj prevratnički i autonomaški koncept ‘Zemlje Istre’ trebao dobiti svoj puni izraz u ‘događanju naroda’, poznatom pod imenom Kongres Istrijana, u Puli . Tu se uspjelo okupiti (1995.), brižno pripremljeno i selekcionirano, veliko mnoštvo domaćih i iseljenih  Istrijana , esula , raznih (filo)fašističkih, udbaških, KOS-ovskih, yugonostalgičarskih i drugih antihrvatskih snaga   sa zadaćom da izglasanom ‘istrijanskom Deklaracijom’ postave legitimističke temelje za ‘cepanje Hrvatske’.kaže  Mario Sošić i nastavlja:

ipress.rtl.hr/istra/autonomaski-projekt-zemlja-istra-iznova-vreba-49962.html

Na tom je, i takvom, konceptu i kasnije ustrajavao ‘najveći Istrijan’, kakvim su ga nanovo ovih dana proglasili neki od njegovih idejnih sljedbenika, i uvaženih ‘istarskih intelektualaca’, dok je pragmatično vodstvo njegove stranke zaplovilo drugim kursom, i distanciralo se od njega, nakon što je Oluja definitivno torpedirala sve antihrvatske ‘autonomaške lađe’.

No, vidjelo se, i moglo se čuti, kako taj antihrvatski koncept i danas nije posve stavljen van snage. Čeka se, i vreba, valjda neko novo povoljno vrijeme, za ‘istarske putovnice’, passaporte ili jugoslavenske pasoše. To je prilično jasno, pa i slijedom najnovije sarajevske Deklaracije o zajedničkom jeziku …, u kojim potpisnicima prepoznah i tri prava i omiljena ‘istrijana’ – Rade Šerbedžiju, Daša Drndić, N. Popovića.”

I evo dočekali su ! Referendum u regiji Veneto im je došao kao naručen!

Da navedem i mišljenje dugogodišnjeg saborskog zastupnika iz Istre Damira Kajina:

Autonomija  samo da bi se opljčkala Istra, kaže Damira Kajin

” Kupim na Labinštini hektar od sirotinje koju joj ekipa nije htjela urbanizirati, potom je urbaniziram i nudim na prodaju za 1.5 mil €.

To je Istra. Jasno to nije antifašizam već, po meni, kriminal prvaka IDS-a, od kojih je 50 njih danas teže od 2-3 mil €, a da ulaskom u politiku nisu imali ništa. To je Istra danas. O antifašizmu govore oni koji čine gore stvari od samih fašista, ali sve im prolazi dok javnim novcem zakupljuju medije i dok im posao odrađuju PR kuće. Fimi medija za Pulsku ekipu je dječja igrica, ali dok kontroliraš DORH možeš i krasti i javno pretvarati u privatno. Ja mislim da je to moguće samo u Istri. Nažalost, to može samo vrhuška IDS-a kojima autonomija služi samo da bi se Istra pljačkala”, poručio je Kajin

ZAKLJUČAK

U Istri postoji i ona «druga Istra» – hrvatska Istra, bez koje se, pa i protiv koje se, doduše može autoritarno vladati u Istri, ali ta tiha Istra ,koja nema medije pod svojom kontrolom, ipak prodire u javnost zahvaljujući novim medijima, koje ne mogu lokalni IDSovi šerifi ušutkati, ta tiha Istra nepremostiva je brana za sve ono što se politički i identitetski može definirati kao antihrvatsko.

U političkom se rječniku ta politika može «maskirati» kojekakvim izrazima, pojmovima i frazama, kao što su zemlja Istra, autonomija, regionalizam, decentralizacija, istarska specifičnost, dvojezičnost, multikulturalizam, istrijansko, pozitivna diskriminacija, i tome slično, ali iza svega toga stoji prava namjera, da se u Istri oslabi snaga hrvatskog političkog i nacionalnog identiteta! Zato su napadi na Predsjednicu, na Katoličku crkvu ,pa i na premijera Plenkovića ! Kada je Premijer rekao da je zahvaljujući  Katoličkoj crkvi sačuvan hrvatski identitet Istre, odmah su se IDSovi dežurni čuvari istrijanstva našli pogođeni  hrvatstvom,odmah im je to bio nacionalizam,šovinizam i slična verbalna artiljerija iz yugoudbaškog riječnika!

Uzdam se u tu tihu većinu da će ukoliko do referenduma i dođe pokazati kao i Talijanima 13.rujna 1943 godine. da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska i ostati!

U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalnu svijest. Dokazao je svima i svakom da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati” 

 

Oglasi